• Tko  je Korado Korlević

              Tijekom vrlo zanimljivog predavanja, Korado Korlević nam je više puta skrenuo pažnju na moć znanja zahvaljujući kojem nemoguće postaje moguće, pa tako zahvaljujući znanju možemo napraviti sami teleskop, malu raketu… Uputio nas je da se koristimo edukativnim sadržajima dostupnim na internetskim stranicama gdje možemo i provjeriti sve ono o čemu će danas govoriti. Poslužili smo se podacima dostupnim na Wikipediji kako bi nešto više saznali o našem predavaču:

             Korado Korlević, nastavnik politehnike i informatike iz Poreča, poznati je hrvatski astronom i jedan od najpoznatijih svjetskih lovaca na asteroide, voditelj Znanstveno-edukacijskog centra Višnjan koji je život posvetio popularizaciji astronomije i radu s darovitom djecom. Prema podacima na stranici Minor Planet Discoverers, 18. je najproduktivniji tragač za asteroidima svih vremena. Nagrađen je godišnjom nagradom Ivan Filipović 2002. godine za područje znanstvenog i stručnog rada.

 „ Kada bih ulovio zlatnu ribicu i ona mi rekla da će mi ispuniti jednu želju, rekao bih joj da želim da se svakom djetetu u Hrvatskoj koje želi isprobati biti znanstvenik, to omogući. I da onda dijete ima priliku na sedam dana obući kutu, raditi eksperimente i razmišljati. I tako spoznati je li znanost njegov život ili to ne želi raditi …“ kazao je Korlević koji je 12 godina radio u osnovnoj školi u Višnjanu, a zatim se posvetio osnivanju astronomskog društva te ga, zajedno s kolegama, pretvarao u javnu zvjezdarnicu. U kratkom je razdoblju zvjezdarnica Višnjan postala poznata diljem svijeta po velikom broju otkrića malih nebeskih tijela.

• Zvjezdarnica u Višnjanu

U proteklih 20-ak godina zvjezdarnica Višnjan izrasla je u astronomski centar i Znanstveno- edukacijski centar Višnjan  koji dio svojih aktivnosti obavlja i na prostoru obližnjeg  Tićana gdje je 1999. postavljen veliki teleskop od 25 tona. Iz Višnjana je otkriveno 1400 asteroida te tri kometa od kojih jedan nosi ime po Koradu Korleviću, a drugi po Korleviću i Mariju Juriću, profesoru na Sveučilištu  Washington u Seattleu. Po broju otkrivenih asteroida jedna je od dvanaest produktivnijih zvjezdarnica u svijetu. Znanstveno - edukacijski centar Višnjan postao je kampus u kojem se tijekom cijele godine odvijaju edukacijski programi s nadarenom djecom.

„… Radim s djecom, a kad radiš s djecom, ti si isti kao oni. Jer, da bi mogao raditi s djecom i razumjeti ih, moraš ostati dijete. Jedino te godine čine da ne sličiš na dijete. U ovim godinama ne možeš mijenjati život: bio sam i ostao učitelj. To je život vrijedan življenja…“

• …samo smo dio nečeg mnogo većeg…

• meteori, komete i eksplozije zvijezda…

• dobro je znati…

SVEMIR je beskonačno prostranstvo koje nas okružuje; vremenski prostor u kome plovi mnogo nebeskih tijela.

NEBESKA TIJELA se dijele na zvijezde, planete, satelite, planetoide, komete, meteore, crne rupe i neutronske zvijezde.

ZVIJEZDE su najrasprostranjenija nebeska tijela u Svemiru. To su užarena plinovita tijela slična Suncu. Golim okom možemo vidjeti oko 5 000 zvijezda, a teleskopom stotine milijardi. Udaljenosti među zvijezdama su ogromne i mjere se svjetlosnim godinama (SG). Svjetlosna godina je put dug oko 9,46 biliona kilometara što ga pređe svjetlost za godinu krećući se brzinom od 299 792 458 m/s.

SUNCE je Zemlji najbliža zvijezda koja se nalazi na udaljenosti od 149 600 000 km ili 8,3 svjetlosne minute (sm).

Zvijezde se međusobno razlikuju po veličini, boji i sjaju. Najsjajnija zvijezda u sazviježđu Orion je Betelgez, a Antares u sazviježđu Škorpion.

Na nebu se vide ZVJEZDANI SKUPOVI koji se zovu SAZVIJEŽĐA ili KONSTELACIJE. Ima ih 88, a najpoznatija su: Veliki i Mali Medvjed, Škorpion, Strijelac i dr.

Zvijezde se prirodno grupiraju u veće zvjezdane skupove poznate kao ZVJEZDANA JATA ILI KLASTERI.

Više takvih zvjezdanih jata čini GALAKTIKU ILI GALAKSIJU, masivni sustav sastavljen od zvijezda, plina i prašine te tamne tvari koje na okupu održava gravitacija. Postoji više tipova galaksija po veličini i po obliku. Najmanje su galaksije patuljci sa oko 100 000 zvijezda, dok na drugom kraju skale postoje ogromne galaksije sa oko 3 000 milijardi zvijezda.

Galaktike tvore GALAKTIČKO JATO.

Naša galaktika se zove Mliječni put ili Kumova slama i spiralnog je oblika. Sunce se nalazi na samom rubu jednog njenog rukavca, zajedno sa još nekoliko najbližih zvijezda.  

Udaljenosti između samih galaktika nisu stalne što je uzrokovano fenomenom poznatim kao širenje Svemira. To znači da Svemir nije statičan nego dinamičan. Sve u Svemiru plovi i za sve vrijede poznati prirodni zakoni. Teža nebeska tijela uvijek privlače ona lakša, a ona lakša pod utjecajem sile gravitacije rotiraju oko tih težih.

U proteklih 20-ak godina zvjezdarnica Višnjan izrasla je u astronomski centar i Znanstveno- edukacijski centar Višnjan  koji dio svojih aktivnosti obavlja i na prostoru obližnjeg  Tićana gdje je 1999. postavljen veliki teleskop od 25 tona. Iz Višnjana je otkriveno 1400 asteroida te tri kometa od kojih jedan nosi ime po Koradu Korleviću, a drugi po Korleviću i Mariju Juriću, profesoru na Sveučilištu  Washington u Seattleu. Po broju otkrivenih asteroida jedna je od dvanaest produktivnijih zvjezdarnica u svijetu. Znanstveno - edukacijski centar Višnjan postao je kampus u kojem se tijekom cijele godine odvijaju edukacijski programi s nadarenom djecom.