O svjetlosti i sjeni

Na dodatnoj nastavi iz fizike, pod vodstvom učiteljice Slađane Savić, učenici su istražili što su zapravo svjetlost i sjena u očima fizike, te koja su fizikalna svojstva svjetlosti. Osmislili su niz pokusa kojima su ostalim učenicima objasnili i dočarali kakva je zapravo priroda svjetlosti i kada nastaje sjena a kada polusjena. Koristili su i optičku klupu. 

Pokuse na optičkoj klupi izvode učenici 8.b razreda Karla Žeželić i Filip Perušić.

Kazalište sjena

Učenici su istražili što je to kazalište sjena i u kojim oblicima se javljalo kroz povijest u raznim kulturama. U tome im je pomogla Denis Pavin, učiteljica povijesti. Kako bi najbolje dočarali kazalište sjena, pripremili su predstavu pod nazivom „Priča o čudnovatoj zamjeni“ na tekst učenice Morane Oštrić, 7.c. Srednjovjekovna bajka o vitezu, djevi, čarobnjaku i zmaju osvojila je mlade gledatelje. Kartonske lutkice koje se koriste u predstavi izradila je Likovna grupa, zajedno s učiteljicom Monikom Sobol. Glumci su dočarali kako platno, barem na trenutak, može uloviti sjenu, te da se sjena koristi i u umjetnosti. 

Priča o čudnovatoj zamjeni – ...kad se djeva pretvori u zmaja, a zmaj u djevu.

Sunčani sat

Učiteljica matematike Gordana Majnarić Janeš i učiteljica matematike i informatike Anita Štimac su, uz pomoć učenika šestih i osmih razreda, izradile sunčani sat u Mediteranskom vrtu/Učionici u prirodi, koji su smješteni u unutarnjem dvorištu škole. Sunčani sat koristi štap koji se zove gnomon i postavlja se na mjesto određeno trenutnim položajem sunca u odnosu na zemlju. Učenici su saznali da se Sunce tijekom godine u odnosu na Zemlju kreće po krivulji sličnoj broju 8 koja se naziva analema, te da pritom pravac koji određuju Sunce i Zemlja prolazi kroz 12 sazviježđa koje nazivamo zodijak. Naučili su kako postaviti gnomon na pravo mjesto, i kako pomoću njegove sjene očitati točno vrijeme. Osim što su se učenici upoznali s drugačijim načinom mjerenja vremena, u kojem se sjena koristi kao kazaljka, škola je dobila trajni ures u vidu Sunčanog sata.

Sara Adžić, 8.a, oslikava Sunčani sat	Sara Grgurić, 8.b, pokazuje kako     se  postavlja gnomon

 Sjena nam govori koliko je sati

Camera obscura

Učenici su saznali da je Camera obscura (lat. mračna komora) i prirodni fenomen i optička sprava koja je čovjeku poznata još od davnina. Riječ je o zamračenoj prostoriji, ili kutiji, kojoj je na jednoj strani izbušena mala rupica kroz koju ulazi svjetlost. Ta svjetlost na suprotnoj strani projicira obrnutu sliku vanjskog svijeta. Upravo po principu Camere obscure funkcioniraju fotoaparati i video kamere. Tako je grupa učenika 6., 7. i 8. razreda i učiteljica matematike i informatike Maja Rendić, uz pomoć riječkog fotografa Kristijana Vučkovića, naučila izraditi fotoaparat od kutija za cipele ili limenki (tzv. pinhole kamera). Umetanjem fotoosjetljivog papira u takve kutije, učenici su „ulovili svjetlost“, odnosno zabilježili sliku izvan kutije u negativu. Naučili su i razviti fotografiju pod crvenim svjetlom, pomoću kemikalija koje se nazivaju Razvijač i Fiksir. Dobivene negative su skenirali, te na računalu pretvorili u pozitiv. Na taj su način uspjeli trajno uloviti sjenu. Učiteljica kemije Ivana Vadlja pomogla im je shvatiti na koji način fotoosjetljivi materijali bilježe svjetlost, te koja je uloga razvijača i fiksira. Svoje su fotografije, uz velikodušnu pomoć fotografskog studia Foto Kurti,  izložili na Dan znanosti. Jedna je kamera, izrađena od plastične kutijice za film, postavljena na krov škole s pogledom na jug. Na Dan znanosti 2013. će se dobivena fotografija razviti i, ukoliko je uspjela, pokazati kako se Zemlja tokom godine naginje u odnosu na Sunce.

Fotoosjetljivi papir koristili su i polaznici Likovne grupe i učiteljica Monika Sobol pri izradi fotograma. Fotogrami nastaju tako da se, pod crvenim svjetlom, predmeti poslože na fotoosjetljivi papir te se na kratko izlože svjetlosti. Tada se, opet pod crvenim svjetlom, fotoosjetljivi papir stavlja u Razvijač, gdje potamni samo na onim mjestima koja su bila izložena svjetlu. Na taj se način dobivaju zanimljive kompozicije.

Učiteljica matematike Ljerka Linić je uz pomoć učenika 7. razreda jednu učionicu pretvorila u veliku Cameru obscuru. U zamračenoj učionici učenici su mogli uživati u slici krošnji koje su se izvana kroz malu rupicu projicirale na stolove i zidove učionice, uz opuštajuću muziku i eterična ulja za koje se pobrinula Tatjana Milaković, višegodišnja suradnica OŠ Čavle, koja u školi vodi program Male škole aromaterapije.     

Učenici uz negative u mračnoj komori	Pogledali smo nijemi film o izradi i upotrebi Camere  obscure (Pinhole kamere)
Sa radionice koju je održao   Kristijan Vučković	Prva uspješna fotografija – uslikano kutijom  za cipele  (autor: Ivan Pešut, 7.b)
Izložba fotografija uslikanih pomoću kartonskih kutija i  limenki	Još jedna fotografija uslikana             pomoću kutije

Prisutnima se na kraju obratila ravnateljica Tanja Stanković, čestitajući učiteljima i učenicima koji su sudjelovali na projektu, a u ime udruge Zlatni rez učenike je pozdravila mr. sc. Branka Milotić. Učenici su pokazali interes za sudjelovanje u projektu te ocijenili prezentaciju zanimljivom. Izrazili su želju za daljnjim sudjelovanjem na ovakvim aktivnostima. 

mr.sc. Branka Milotić se obratila učenicima

Tekst: prof. Maja Rendić, voditeljica projekta                                                            Fotografije: Maja Linić, 8.a