2014-11-16 23:05:46

6. SIMPOZIJ UČITELJA I NASTAVNIKA HRVATSKOGA JEZIKA

Jezik je naša najveća baština. Jezikom prepoznajemo svijet.

Glavni zaključci ovogodišnjeg simpozija su da se uz obvezno poučavanje standardnoga jezika treba poticati stvaralačko poučavanje učenika na materinskom jeziku te razvijati pozitivan odnos mladih prema zavičajnim govorima koji hrvatski jezik čine posebnim.

Da je jezik naša najveća baština i da njime prepoznajemo svijet, riječi su akademika Josipa Bratulića na 6. simpoziju učitelja i nastavnika hrvatskoga jezika koji se održao u Puli 6 – 8. studenoga 2014.  Glavni zaključci ovogodišnjeg simpozija su da se uz obvezno poučavanje standardnoga jezika treba poticati stvaralačko poučavanje učenika na materinskom jeziku te razvijati pozitivan odnos mladih prema zavičajnim govorima koji hrvatski jezik čine posebnim.

Na simpoziju su se predstavili sveučilišni profesori, znanstvenici  i praktičari iz škola koji su održali stručna predavanja o posebnostima i jačanju svijesti o očuvanju hrvatskih dijalekata u okviru standardnoga jezika, o funkcionalnim stilovima, o hrvatskome jeziku u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, o jeziku mladih , slengu, kolokvijalnom govoru. Predstavili su se: dr. sc. Ljiljana Kolenić, dr. sc. Mario Grčević, dr. sc. Lada Badurina, dr. sc. Anđela Frančić , dr. sc. Anita Skelin Horvat  dr. sc. Sanja Vulić, dr. sc. Marko Ljubešić, Ivana Čatić, prof., dr. sc. Emina Berbić-Kolar, dr. sc. Lana Hudaček, dr. sc. Mira Muhoberac i dr. sc. Milica Mihaljević.

Na kraju 6. simpozija dr. sc. Željko Jozić,  dr. sc. Ante Bežan  i Siniša Reberski, prof., predstavili su novi standard u rukopisnom pismu.

 

Zaključci VI. simpozija učitelja i nastavnika hrvatskoga jezika :

•    U normiranju standardnoga hrvatskog jezika potrebno je u većoj mjeri uzimati jezičnu praksu i jezični osjećaj.

•    Standardni jezik treba poučavati, a zavičajni idiom njegovati te poticati stvaralačko poučavanje učenika na materinskom jeziku.

•    U poučavanju hrvatskoga jezika polaziti od imanentne gramatike koja je temelj za bolje učenje standardnoga hrvatskog jezika.

•    U udžbeničku literaturu treba uvrstiti više tekstova pisanih regionalnim dijalektima.

•    Standardni i nestandardni jezik treba funkcionalno rabiti prema kriteriju javnosti i privatnosti.

•    Uporabom slenga mladi se kreativno prilagođavaju sebi i svojim komunikacijskim, identifikacijskim i referencijalnim potrebama.

•    Bogatstvo hrvatskoga jezika jest u različitim idiomima, ali treba osvješćivati da je hrvatski jezik kao standardni  i jedan od europskih jezika.

Zaključci preuzeti: http://www.azoo.hr/index.php

 

Dolores Maršanić, učiteljica hrvatskoga jezika

Romina StankovćŠubat, učiteljica hrvatskoga i njemačkoga jezika


Osnovna škola "Čavle"