preskoči na sadržaj

Login
Korisnik:
Lozinka:
Razno

 

Himna OŠ Čavle

U našem grobničkom kraju,

jedna je škola za koju svi znaju;

kao kaštel poznata, samo malo manja

utvrda je igre, prijateljstva znanja.

 

Prozori su njeni zrcala za ptice

i za svako dječje nasmijano lice;

u mirisu šume, dahu Mediterana

ona nam je drugi dom svakoga dana.

 

Ref.

Mi smo uvijek spremni za pjesmu i ples,

ponosno nosimo pobjednički dres,

djetinjstva našeg ti čuvaš blaga,

bila si i ostala čavjanska škola draga!

 

Na satovima svim u zraku su ruke

i kad dođe vrijeme za put u nove luke

bit ćemo spremni za sva vremena

u kojima ćeš ostati najdraža uspomena!

Vijesti

PROLJEĆE U ZAGREBU

Od sijača nanogredica do Bašćanske ploče

Sve što se moglo vidjeti i doživjeti toga dana, rezultat je marljivog i napornog rada kreativnih ljudi koji su svoja iskustva nesebično podijelili s učenicima OŠ Čavle.

 

          Da grad Zagreb pruža bezbroj mogućnosti za organiziranje terenske nastave, potvrđuje jednodnevni izlet učenika OŠ Čavle koji su 19. travnja 2013. godine u pratnji svojih voditeljica, Gordane Majnarić-Janeš, Dolores Maršanić, Tanje Stanković, Anite Štimac, krenuli u lov na nova znanja i iskustva. Jedan od prvih ciljeva bio je Institut Ruđera Boškovića gdje su učenici saznali tajne slatke kemije, prošetali  dolinom atomskih jezgara, upoznali se s metalnim ionima, neumornim turistima, te načinom kako krojiti osobine čestica i materijala kontroliranjem njihove karakteristične dimenzije i strukture. Kratkim i zanimljivim predavanjima, mladi znanstvenici potvrdili su koliko je znanost in i cool, koliko može biti uzbudljiva i za pojedinca kreativan izazov koji pruža neograničene mogućnosti.

    

    

          Uzbudljivo putovanje Institutom dovelo je učenike do Jezuitskoga trga i Klovićevih dvora gdje je od 23. ožujka postavljena izložba djela iz Muzeja Picasso, a predstavljeno je 56 slika i skulptura najslavnijeg majstora 20. stoljeća., osnivača kubizma, slikara, kipara, grafičara. Učenici su imali priliku pogledati njegove najranije radove i one koji su nastali  posljednjih godina umjetnikova života i, zahvaljujući stručnom vodstvu, upoznali su stvaralaštvo umjetnika koji je zaslužno prozvan najistaknutijim slikarom 20. stoljeća.

          Šešir je damski, šešir je profinjen, šešir štiti od sunca, hladnoće… Šešir je neophodan modni dodatak bez obzira o kojem se godišnjem dobu radi, prigodi, dobi osobe koja ga nosi. Modni stilisti kažu da šešir glavu čuva, a stil pogotovo, što potvrđuje i gospođa Nada Kobali koja  je vrlo toplo i srdačno dočekala učenike u svom salonu šešira u samom srcu Zagreba nadomak Cvjetnog trga.  Šeširi Kobali poznati su godinama, a postali su poznati zahvaljujući svojoj kvaliteti. Svaka je linija jedinstvena, prepoznatljiva po ukrasima koji se izrađuju  ručno te svaki model čine posebnim i jedinstvenim. Isprobavajući kreacije gospođe Kobali, učenici su saznali da su iz iste radionice proizašli modeli časničkih kapa HV-e i šeširi Olimpijske reprezentacije Republike Hrvatske. Isprobavali su se pravi damski šeširi, šeširi za sunce i hladne zime, muški šeširi i pri tome se osjećali kao mnoge poznate ličnosti koje zalaze u salon Kobali.

  

          Uz dobar šeširi ide i dobar kišobran. Kao izraditi dobar kišobran, kako provjeriti je li kišobran kvalitetan, od kojih se materijala izrađuje, otkrio  je gospodin Cerovečki u Ilici 50 koji je ispričao priču o stogodišnjoj obiteljskoj kišobranarskoj tradiciji. Iskusni je kišobranar vještim pokretima pokazao faze nastanka kišobrana, od sastavljanja žica, navlačenja tkanine na žice, šivanja kapica do namještanja drvene drške. Pred očima učenika u desetak minuta stvorio se crveni šestinski kišobran. U malenoj radnji kišobrana, učenici su upoznali stari zagrebački obrt koji je uspio opstati zahvaljujući upornosti i marljivom radu članova obitelji Cerovečki.

  

          I šećer na kraju. Ljepotica u HAZU dočekala je učenike raširenih ruku. Bašćanska ploča,  najdragocjeniji je hrvatski spomenik, najduži i podacima najbogatiji među najstarijim hrvatskim glagoljskim natpisima. Kratko, ali sadržajno predavanje o svjedoku naše pismenosti i kulture, učenike je načas vratilo u daleku 1100. godinu , u vrijeme kada je Bašćanska ploča nastala. Iako se na satu hrvatskoga jezika često spominje Bašćanska ploča, poseban je bio doživljaj stajati pred njom i uživati u „dragom kamiku“ koji će Hrvati zauvijek čuvati.

  

          Ciljevi terenske nastave su postignuti, ali još veće zadovoljstvo je osjetiti da smo bogatiji novim iskustvima i znanjima. Sve što se moglo vidjeti i doživjeti toga dana, rezultat je marljivog i napornog rada kreativnih ljudi koji su svoja iskustva nesebično podijelili s učenicima OŠ Čavle.

Dolores Maršanić, učiteljica hrvatskoga jezika




Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju
objavio: Anita Štimac   datum: 22. 4. 2013.

Tražilica

e-Dnevnik


Brojač posjeta
Ispis statistike od 13. 9. 2015.

Ukupno: 663265
Ovaj mjesec: 3761
Ovaj tjedan: 1
Danas: 1

Kalendar
« Svibanj 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
29 30 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31 1 2
3 4 5 6 7 8 9
Prikazani događaji


Korisni linkovi

Zabavno i poučno





preskoči na navigaciju